██ 20 država članica eurozone.
██ 1 članice u tečajnom mehanizmu ERM II bez izuzeća (Bugarska).
██ 1 članica tečajnog mehanizma ERM II s izuzećem (Danska).
██ 5 država izvan tečajnog mehanizma koje su obvezne pristupiti eurozoni čim zadovolje uvjete konvergencije (Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska).
██ 4 države koje koriste euro monetarnim ugovorom (Andora, Monako, San Marino, i Vatikan).
██ 2 države koje unilateralno koriste euro (Kosovo i Crna Gora).
U Hrvatskoj je monetarnoj politici euro glavna referentna valuta. Dugogodišnja politika Hrvatske narodne banke je održavanje relativno stabilnog tečaja s eurom. Prije uvođenja eura, funkciju glavne referentne valute imala je njemačka marka.
Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji u načelu je obvezuje na pridruživanje eurozoni čim se to zadovolje potrebni uvjeti. Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je kako se nada pridruživanju eurozoni što je prije moguće.[1] Prije ulaska u eurozonu Hrvatska mora uz ostale kriterije najmanje dvije godine biti članicom europskog tečajnog mehanizma (ERM-II).[2] Predsjednik vlade Andrej Plenković je u studenome 2020. godine izjavio kako Hrvatska namjerava uvesti euro 1. siječnja 2023. godine.[3] i kako je hrvatska vlada prihvatila akcijski plan uvođenja eura u prosincu 2020. godine.[4]
I prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju mnoga su mala poduzeća u Hrvatskoj imala zaduživanja izražena u eurima.[5] Hrvatski građani euro već koriste u mnoge svrhe, uključujući štednju i neslužbene transakcije. Cijene se često izražavaju u eurima pri kupoprodaji nekretnina, vozila i pri iznajmljivanju smještaja.
Hrvatska je 1. siječnja 2023. godine postala dvadesetom članicom eurozone i 22. ožujka 2023. Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM-a).
|journal=
(pomoć)
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search